UNFCCC

Procjena potencijala za ublažavanje uticaja klimatskih promjena

Oblast ublažavanja klimatskih promjena fokusirana je na sektore u kojima je identifikovan najveći potencijal za smanjenje emisija gasova staklene bašte: proizvodnja električne energije, daljinsko grijanje, zgradarstvo, saobraćaj, otpad, te poljoprivreda i šumarstvo. Za svaki od sektora izrađeni su scenariji koji modeluju moguće putanje emisija gasova staklene bašte do 2025.godine,kao i prijedlog mjera ublažavanja klimatskih promjena. Konkretno modelovanje kvantitativno-vremenskog razvoja emisija gasova staklene bašte realizovano je preko tri razvojna scenarija: S1 – osnovni (bez promjena), S2 - sa djelimičnom primjenom stimulativnih mjera i S3 – napredni scenario, sa primjenom cjelokupnog seta stimulativnih mjera. U razmatranjima pomenutih emisijskih scenarija inicijalni podaci su uzeti za 2010.g. dok su proračuni emisija urađeni po petogodištima, tj. za 2015.g., 2020.g. i 2025.g.

Energetski sektor je odgovoran za preko 70% ukupnih emisija CO2, samim tim i potencijal za smanjenje emisija gasova staklene bašte u tom sektoru je najveći. Analizirana su tri scenarija smanjenja emisije gasova staklene bašte koji podrazumijevaju i povećanje energetske efikasnosti u skladu sa nacrtom NEEAP-a:
- Scenarij 1 (S1) – podrazumijeva da emisija gasova staklene bašte raste proporcionalno sa porastom potrošnje energije. S obzirom da emisija gasova staklene bašte direktno zavisi od proizvodnje energije, ovo znači da se prema ovom scenariju zadržava isti udio pokrivenosti potreba za energijom iz domaćih izvora;
- Scenarij 2 (S2) – podrazumijeva implementaciju projekata izgradnje elektroenergetskih postrojenja u skladu sa relevantnim entitetskim strategijama i dobijenim podacima o planiranim aktivnostima;
- Scenarij 3 (S3) – podrazumijeva intenzivno korištenje potencijala OIE i EE zbog ulaska BiH u Evropsku šemu trgovanja emisijama stakleničkih plinova (EU ETS), što podrazumijeva i plaćanje emisionih dozvola za gasova staklene bašte za elektroenergetski sektor.
Prema S1 i S2 doći će do porasta emisija ugljen dioksida iz elektroenergetskog sektora u BiH u periodu od 2010. do 2025, za razliku od S3 prema kojem će doći do značajnog smanjenja emisije, za preko 20% u odnosu na 2010.

U sektoru daljinskog grijanja razvijena su tri scenarija na nivou razvoja finalne potrošnje energije i sva tri predviđaju toplifikaciju daljih gradskih četvrti i širenje toplotnih mreža:
- S1 –scenarij potrošnje energije bez ulaganja u nove tehnologije i bez primjene dodatnih mjera;
- S2 –scenarij potrošnje energije s mjerama smanjenja potrošnje energije;
- S3 – napredni scenarij potrošnje energije u uslovima intenzivnog ekonomskog razvoja i ulaganjima u nove tehnologije.
Kako napredni scenarijo podrazumjeva intenzivno širenje mreže, on predviđa i povećenje emisija iz ovog sektora 2025. godine za oko 10% u odnosu na 2010. godinu, dok scenarijo S2 2025. godine predviđa smanjenje od oko 5%.

Sektor zgradarstva ima najveći udio u krajnjoj potrošnji energije u Bosni i Hercegovini. Starost zgrada i njhova neadekvatna energetska efikasnost pruža velike mogućnosti za uštede tj. smanjenje potrošnje energenata i smanjenje emisije CO2.
- S1 - blagi rast BDP i potrošnje energije – podrazumijeva porast stanovništva, izgradnju zgrada i potrošnju energije, koji će rasti skoro linearno, bez mjera energetske efikasnosti;
- S2 - srednje brzi rast BDP i potrošnje energije bez dodatnih mjera energetske efikasnosti;
- S3 - srednje brzi rast BDP i sa provođenjem mjera energetske efikasnosti - podrazumijeva provođenje mjera energetske efikasnosti sa značajnim uštedama.
Smanjenje emisija u sektoru zgradarstva se ogleda kroz smanjeno i/ili efikasnije korištenje električne i toplotne energije.

Osnova za izradu scenarija za smanjenje emisija gasova staklene bašte u oblasti saobraćaja se bazira na činjenici da drumski saobraćaj u BiH, u poređenju sa željezničkim saobraćajem, čini 90% ukupne godišnje potrošnje energije (dizel i benzin) u ovom sektoru:
- S1- se bazira na već utvrđenim trendovima povećanja broja drumskih motornih vozila po prosječnoj godišnjoj stopi od oko 5,8 %, na prosječnoj starosti voznog parka između 12 do 15 godina, bez provođenja mjera homologacije i sa prosječnom godišnjom stopom povećanja potrošnje dizela i benzinskog goriva od 3,7 %;
- S2 – se bazira na uvođenje dodatnih tehničkih mjera za cestovna motorna vozila sa aspekta poboljšanja energetske efikasnosti motora i smanjenja potrošnje goriva. Uz stopu porasta broja cestovnih m/v kao u S1, s tim da je predviđeno poboljšanje kvaliteta goriva kao i cestovna infrastruktura;
- S3 –se bazira na pretpostavci da će BiH do 2025.godine postati članica EU čime bi se morale sprovoditi direktive koje su propisane za ovu oblast.
Scenarij S1 predviđa rasta emisija iz ovog sektora od oko 92%, a S2 od 57% u 2025. godini u odnosu na 2010. godinu, dok scenarij S3 predviđa smanjenje od oko 8%.

Ponorski potencijal šumske površine u Bosni i Hercegovini za 2010.g. je procijenjen na 7327,5 Gg CO2.
- S1- se bazira na utvrđenom trendu smanjenja površina pod šumsкim pokrivačem, koje su utvrđene u postratnom periodu, i ne uključuje nikakve dodatne mjere za promjenu postojećeg trenda;
- S2– se bazira na primjeni određenih stimulativnih mjera za očuvanje postojećeg šumskog pokrivača;
- S3 – napredni scenario je zasnovan na pretpostavci da će BiH do 2025. godine postati punopravna članica Evropske unije čime bi morala prihvatiti sve obaveze i direktive koje su propisane za sektor šumarstva.
Prema S1 scenariju prosječni godišnji ponorski kapacitet šumskog pokrivača u BiH bi se smanjio za oko 257 GgCO2, dok bi se prema S3 scenariju uvećao za oko 285 GgCO2.

Potencijali za ublažavanje uticaja klimatskih promjena u oblasti poljoprivredne proizvodnje u BiH se mogu posmatrati sa dva aspekta: kao potencijali za poniranje i kao izvor emisija za gasove staklene bašte.
- S1- se zasniva na navedenom trendu poslijeratnog smanjenja obradivih poljoprivrednih površina i njihovog prevođenja u najčešće građevinsko zemljište i ne podrazumijeva dodatne mjere za njihovo očuvanje;
- S2 – je baziran na primjeni pozitivnih iskustava i dobre proizvodne prakse u oblasti poljoprivredne proizvodnje kojima se odlikuju privredno i poljoprivredno razvijene, evropske zemlje;
- S3 – napredni scenario je, kao i kod većine ostalih sektora, baziran na očekivanjima da će BiH do 2025.godine postati članica Evropske Unije.
Prema prezentovanim pokazateljima ukupne emisije gasova staklene bašte, u sektoru poljoprivredne proizvodnje će prema S1 scenariju porasti na gotovo dvostruku vrijednost u 2025.g. S2 predviđa neznatna smanjenja, koja će u 2025.g. u odnosu na 2010. iznositi svega oko 5 %. S3 scenario pokazuje da su potencijali za ublažavanje uticaja klimatskih promjena u sektoru poljoprivrede u BiH, uz striktnu primjenu najsavremenijih dostignuća u svim segmentima proizvodnje, jako veliki: preko 60% u odnosu na 2010. godinu.

S obzirom da udio emisija gasova staklene bašte, koji potiču iz sektora otpada na nivou BiH iznosi oko 3 % od ukupnih emisija; ukupni direktni uticaj za smanjenje emisija gasova staklene bašte nije veliki. Međutim, smanjenje produkovanih količina otpada, njegovo recikliranje i proizvodnja energije iz otpada, mogu značajno uticati i na smanjenje opštih emisija.
- S1 - ovaj scenario se u suštini bazira na nepromijenjenoj postojećoj praksi u produkciji i cjelokupnoj organizaciji prikupljanja i odlaganja otpada u dugoročnom periodu u BiH;
- S2 - bazira se na realizaciji postavljenih ciljeva i zadataka definisanih u Strategiji upravljanja čvrstim otpadom BiH, iz 2000. godine;
- S3 scenario - upravljanje otpadom prema ovom scenariju se zasniva na primjeni postojećih tehničkih dostignuća i legislative koja se primjenjuje u zemljama Evropske unije.
Dok S1 scenarij predviđa povećanje emisija CO2 iz sektora otpada u 2025. godini za 15%, S3 scenarij predviđa smanjenje od 20% u odnosu na 2010. godinu.